Loša cirkulacija u nogama predstavlja čest problem koji može značajno uticati na kvalitet života. Simptomi mogu da variraju od osećaja težine i otoka stopala do bolova pri hodanju. Često se lošoj cirkulaciji u nogama ne pridaje dovoljan značaj, jer ljudi smatraju da je u pitanju bezazleno, prolazno stanje koje će proći samo od sebe. Međutim, iza ovih tegoba mogu se kriti različita oboljenja krvnih sudova nogu, ali i brojni faktori rizika, kao što su dugotrajno sedenje, gojaznost i manjak fizičke aktivnosti.
Termin „loša cirkulacija u nogama“ je širok i podrazumeva poremećen protok krvi kroz krvne sudove nogu. Arterije su krvni sudovi koji donose kiseonik i hranljive materije, dok vene vraćaju krv iz nogu ka srcu. Zbog toga se loša cirkulacija u nogama može javiti u sledećim situacijama: (1) kada je smanjen dotok krvi kroz arterije i (2) kada je otežano vraćanje krvi venama.
Najčešći uzrok loše cirkulacije u nogama jeste periferna arterijska bolest. Ovo stanje se najčešće javlja usled taloženja masnoća u zidu arterija (ateroskleroza), čime se postepeno smanjuje dotok krvi u noge. Osobe koje imaju perifernu arterijsku bolest obično se žale na bolove ili grčeve u listovima prilikom hodanja.
Uzrok loše cirkulacije u nogama može biti i pojava proširenih vena i hronične venske insuficijencije, zbog čega se krv slabije vraća ka srcu i duže zadržava u nogama. Formiranje krvnog ugruška u venama nogu (tzv. tromboza dubokih vena) takođe predstavlja jedan od mogućih uzroka, kao i šećerna bolest, kod koje neregulisane vrednosti šećera u krvi dugoročno oštećuju krvne sudove i živce, što doprinosi lošoj cirkulaciji.
Gojaznost i manjak fizičke aktivnosti su faktori koji doprinose razvoju loše cirkulacije i pogoršavaju je ukoliko već postoji. U faktore rizika ubrajaju se i pušenje, visok krvni pritisak i povišene vrednosti masnoća u krvi, kao i starije životno doba.
Ukoliko primetite ove tegobe, obavezno se javite lekaru kako bi se ustanovio uzrok loše cirkulacije u nogama. Hitno se javiti lekaru u slučaju da se javi bol u nogama u mirovanju, nagli otok jedne noge, ukoliko se javljaju rane koje ne zarastaju i iznenadna promena boje/temperature kože.
Pregled vaskularnog hirurga možete obaviti u poliklinici Equilibrium kod eminentnih stručnjaka iz ove oblasti.
Lečenje zavisi od uzroka „loše cirkulacije“. Lekar će svakako savetovati da se koriguju loše životne navike – da se prestane sa pušenjem, da se redukuje telesna težina (ako je prekomerna) i da fizička aktivnost postane deo svakodnevnice. Lekar može propisati različite lekove koji će pomoći poboljšanju cirkulacije krvi, što takođe, zavisi od uzroka. To mogu biti lekovi za razređivanje krvi, preparati koji poboljšavaju cirkulaciju, kao i lekovi za regulisanje krvnog pritiska i holesterola u krvi.
Kod problema sa venama lekar može savetovati nošenje elastičnih (kompresivnih) čarapa. Ukoliko postoje problemi sa arterijama, terapija može uključivati i manje ili više invazivne hirurške intervencije.
Međutim, ukoliko imate lošu cirkulaciju u nogama – vaša stopala su osetljiva i potrebno je da vodite posebnu negu o njima. Postoje jednostavne navike koje mogu značajno pomoći.
Najvažnije je kretanje – redovno hodanje, najmanje 30 minuta dnevno, podstiče protok krvi i jača krvne sudove. Jednostavne vežbe, poput podizanja na prste ili kruženja stopalima, poboljšavaju vraćanje krvi iz vena nogu ka srcu.
Izbegavajte dugo sedenje i stajanje. Ukoliko je moguće, pomerajte noge na svakih 30–60 minuta kako bi se sprečilo zadržavanje krvi u venama.
U smanjenju otoka i poboljšanju cirkulacije može pomoći i kratkotrajno podizanje nogu iznad nivoa srca.
I ne zaboravite – unos dovoljno tečnosti i raznovrsna ishrana bogata voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima doprinose zdravlju krvnih sudova.
vaskularna hirurgija
kardiologija vaskularna hirurgija
© Copyright: Equilibrium Medical 2023 Sva prava su zadržana.