Zbog čega je povišeni holesterol loš za srce i krvne sudove?

Šećeri, belančevine i masnoće (lipidi) predstavljaju glavne materije koje izgrađuju naše ćelije i organe. Svi oni obavljaju korisne funkcije u našem telu i potrebno je da ih imamo dovoljno, ni premalo ni previše. Ovo se odnosi i na masnoće, gde se ubraja holesterol.

Da li je holesterol uvek loš?

Iako se za holesterol uglavnom vezuju negativne karakteristike i štetni efekti po zdravlje, holesterol je veoma važan jer učestvuje u izgradnji omotača (membrana) svih naših ćelija. Isto tako, holesterol je neophodan za stvaranje tzv. steroidnih hormona - polnih hormona (estrogena i testosterona) i hormona nadbubrežne žlezde važnih za pravilan metabolizam šećera, natrijuma i vode u našem telu. Bez holesterola ovi hormoni ne bi mogli da se stvaraju.

Kada holesterol postaje štetan po zdravlje?

Kada ga ima previše. Kada je višku, holesterol može da se nakuplja u zidovima krvnih sudova i da stvara naslage masnoća. Vremenom te naslage mogu postati sve deblje, zid krvnog suda sve krući i uži, zbog čega krv sve teže protiče. Ovaj proces se naziva ateroskleroza.

Naslage na krvnim sudovima (plakovi) su skloni oštećenju i pucanju. Na mestu pucanja plaka se može stvoriti krvni ugrušak koji može u potpunosti zaustaviti protok krvi kroz taj krvni sud. Ovo je posebno važno u krvnim sudovima koji ishranjuju srce i mozak. Zaustavljanje dela krvotoka u ovim važnim organima može dovesti do srčanog i moždanog udara.

Zbog čega u laboratorijskim analizama postoji nekoliko vrsta holesterola?

Kada želite da proverite vrednosti masnoća u krvi, lekar će preporučiti da se uradi tzv. lipidni panel, lipidni profil ili lipidogram. To su sve sinonimi za laboratorijsku analizu koja će Vam dati vrednosti najvažnijih masnoća u krvi: ukupnog holesterola, LDL holesterola, HDL holesterola i triglicerida.

Holesterol ne putuje „sam“ krvotokom, već je vezan za svoje transportere – lipoproteine. Vezivanje holesterola za određeni tip lipoproteina određuje koja će biti njegova funkcija. Tako postoji:

  • LDL holesterol, tzv. „loš“ holesterol. LDL čestica (lipoprotein male gustine) transportuje holesterol do ćelija, koji ako je u višku, može da se taloži u zidu krvnih sudova i učestvuje u stvaranju aterosklerotskog plaka
  • HDL holesterol, tzv. „dobar“ holesterol. HDL čestica (lipoprotein velike gustine) transportuje holesterol do jetre i tako uklanja višak holesterola iz tela.

Trigliceridi predstavljaju još jednu grupu masnoća u krvi, čije povišene vrednosti takođe povećavaju rizik od oboljenja srca i krvnih sudova.

Kako održavati normalne vrednosti holesterola u krvi?

U većini slučajeva sami možemo da doprinesemo da vrednosti holesterola u krvi budu u željenim granicama. Postoje određene karakteristike i ponašanja pojedinca koji povećavaju rizik od povišenih vrednosti holesterola u krvi. Aktivno delujući protiv ovih faktora rizika održavamo normalne vrednosti holesterola, a ukoliko već postoje povišene vrednosti holesterola – pomažemo organizmu da ih vrati u normalne granice. Ovde spadaju:

  • Nepravilna ishrana sa unosom previše zasićenih, trans masti životinjskog porekla, punomasnih mlečnih proizvoda, grickalica i slatkiša.
  • Gojaznost i fizička neaktivnost.
  • Pušenje može smanjiti vrednosti dobrog, HDL holesterola.
  • Prekomerni unos alkohola može povećati vrednost holesterola.

Zbog toga su pravilna ishrana bogata voćem, povrćem i žitaricama, gubitak viška kilograma, fizička aktivnost, prestanak pušenja i ograničavanje (prestanak) unosa alkohola prva odbrana od visokih vrednosti holesterola u krvi.

Zbog čega imam povišene masnoće u krvi, a ne jedem masnu hranu, zdravo se hranim i fizički sam aktivan?

Povišene vrednosti masnoća u krvi su najčešće posledica nepravilnih navika u ishrani i nezdravog stila života. Međutim, visoke vrednosti holesterola mogu biti nasledne. Dešava se da osobe koje se zdravo hrane i unose minimalne količine masti životinjskog porekla i drugih izvora holesterola, imaju povišene vrednosti holesterola koje ne mogu da regulišu ishranom i fizičkom aktivnošću. Uglavnom je tada u pitanju neki nasleđeni poremećaj u metabolizmu holesterola koga u krvi ima u višku. Njima lekar može savetovati lekove koji smanjuju stvaranje holesterola u jetri (statine).

Pročitajte još

Najčešći uzroci otežanog disanja

Saznaj više

Ubrzan rad srca može biti znak anemije

Saznaj više

Kako da znam svoj rizik od srčanih oboljenja?

Saznaj više

Da li su lupanje i preskakanje srca razlozi za brigu?

Saznaj više

Kada posumnjati da je bol u grudima srčanog porekla?

Saznaj više

Zbog čega je važno lečiti visok krvni pritisak?

Saznaj više

Šum na srcu – da li je razlog za brigu?

Saznaj više

Kako prepoznati miokarditis?

Saznaj više

Kvalitet je najbolja preporuka.


Ugovora sa osiguravajućim kućama


© Copyright: Equilibrium Medical 2023 Sva prava su zadržana.

Zakazivanje